Posts

He kupu nā Reihana Poto, kei Waimangō, Hauraki

Image
Te Korimako, Pukapuka 0, Nama 9, whārangi 5 (Nowema 13, 1882) http://www.nzdl.org/cgi-bin/library.cgi?e=d-00000-00---off-0niupepa--00-0----0-10-0---0---0direct-10---4-------0-1lpc--11-mi-50---20-about-waimango--00-0-1-00-0-0-11-1-0utfZz-8-00&cl=search&d=25_0_9.5&gg=full

He Pānui (atu i Whakatīwai) kia kore te waipiro

Image
Te Paki o Matariki, Nama 9, whārangi 8 (25 Hurae 1893) http://www.nzdl.org/cgi-bin/library.cgi?e=d-00000-00---off-0niupepa--00-0----0-10-0---0---0direct-10---4-------0-1lpc--11-mi-50---20-about-whakatiwai--00-0-1-00-0-0-11-1-0utfZz-8-00&cl=search&d=29__9.8&gg=full  See also here

Maraea Pūrewa Tohi, Ngāti Maru

Image
    Te Waka Maori o Niu Tireni, Pukapuka 12, Nama 19, wharangi 219

Te Matenga o Rawiri Te Ua o Ngati Whanaunga

Image
Ko Rawiri te Ua he rangatira no Ngatiwhanaunga tetahi kua mate. I mate ano hoki tenei ki Tauranga. He kai-whakawa ia no te Kawanatanga; e ki ana he tangata whakaaro rangatira. E kawea ana ki Poukorokoro tanu ai. Te Waka Maori o Ahuriri, Pukapuka 3, Nama 77, wharangi 3

He Pukapuka Whenua na Potiki Te Tiaka

Image
    Te Waka o te iwi, Pukapuka 1, Nama 2, 1857, wharangi 8 He Pukapuka Whenua na Potiki Te Tiaka, na Whanau Katoa a Potiki Ko to matou kainga, ko Omangawha ka mau i a matou, hei kainga pumau, ake, ake. Ki te mea ka poka tetahi tangata ki te ta- ngo utu mo to matou kainga i Moehau, mo Omangawha, ekore te whenua e riro; ka maumau-noa te moni ki te tuku kau mo to  matou whenua. Ekore e marere, ka mau tenei, hei kainga tuturu mo matou ko a ma- tou tamariki, ake, ake. Na Potiki Te Tiaka Na Te Korokoro Na te Whanau katoa a Potiki kei Omangawha e noho ana Akarana, Noema 1, 1857

Māori History of Coromandel, Kapa Pōtae of Ngāti Porou

Image
Here are links to a number of recordings of Kapa Pōtae of Ngāti Porou-ki-Harataunga discussing aspects of the history of the Coromandel. These recordings appear on the website of Ngā Taonga Sound and Vision where the following descriptions can be found: 1. Kapa Potae of Coromandel tells the Māori history of the Hauraki Gulf and how his people [Ngāti Porou] came from the East Coast. Told in Māori and then in English.  He then tells the history of Kennedy Bay - first in te reo Māori and then in English, including how it got its name https://www.ngataonga.org.nz/collections/catalogue/catalogue-item?record_id=234212 2. Kapa Potae of Coromandel tells the story of how Paikea left Hawaiiki and came to Hauraki, and the landmarks he named. He tells the story first in te reo Māori and then in English. https://www.ngataonga.org.nz/collections/catalogue/catalogue-item?record_id=234258 3. 00.00 - 07.15: Kapa Pōtae mentions Haare Te Arakuri an...

Te Matenga o Tanumeha Te Moananui

Image
KI TE ETITA O TE WANANGA E hoa tena koe. Mau e tuku atu enei korero ki te perehi kia kite o tatou hoa aroha, mo te matenga o to tatou hoa o Tanu Meha Te Moananui ki  Hauraki . He tangata whai mana ia ki ona iwi i  Hauraki ; i piri tonu ia ki te Pakeha, ki te hapai i te Ture, i te whakapono, hei pai mo te iwi. Ko  Hauraki  te moana. Ko Tana Meha Te Moananui te tangata, he rangatira nui ia i runga i ona iwi katoa, no ona tupuna mai ano, a tae noa ki a ia, he toa ona tupuna, tae noa ki ona matua. E taea ana nga wahi o te motu nei te haere, puta noa i Runga, i Raro, whiti noa ki tera motu.  Ko tona toa i hopu i te pai, i te atawhai, i te maunga-rongo, he tangata mohio ia ki te whakahaere i tona moana i  Hauraki . E hara i te mea ao tona kaumatuatanga nei i puta ai tona mohio- tanga, no tona tamarikitanga ano ka tahuri ia ki te peehi i nga pakanga whenua o Rautaki. Ahakoa tata te tangata ki te motu, ka pata tana kupu, ka ora. He penei ano nga putake e wh...

He Waiata Aroha

Image
Toa Takitini, Issue 88, 1 December 1928, Page 95  (Supplement)

'Kua hoki ano ki te Maoritanga', 1904 (wife of Nikorima Poutōtara of Ngāti Maru)

Image
Pipiwharauroa, Issue 77, 1 July 1904, Page 5

He tangi mō te waka i paea, nā Te Ngahuru

Image
TOA TAKITINI , ISSUE 40, 1 DECEMBER 1924, SUPPLEMENT https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19241201.2.20.3?page=2&query=hauraki

A Hui at Kaiaua convened by Tūtāwhiao Ngākete of Ngāti Pāoa

Image
Auckland Star, Volume LX, Issue 308, 30 December 1929, Page 5

Obituary for Mrs Rihi Brown, daughter of Renata Kītahi of Ngāti Whanaunga

Image
Published in the Auckland Star , Volume LX, Issue 293, 11 December 1929 https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/AS19291211.2.88?query=marutuahu

'Te Hemonga o Taurua Te Tawaroa', Te Patukirikiri, Waiau (Coromandel), 1856

Image
Published Te Karere Māori, 1857, Vol 3, No. 1, p. 7 TE HEMONGA O TAURUA TE TAWAROA Nui atu te panga o te pouri ki te ngakau mo te matenga o te rangatira o Te Patukirikiri, e noho ana ki Waiau, a Taurua Te Tawaroa Makuini. Ko to matou hoa ka mate nei no te whakatupuranga tangata e piri ana ki te taha Maori, whakawhirinaki ana ia ki runga ki nga tikanga o nga tupuna, no konei pea i karangatia ai e nga Pakeha ko Te Ruruhi Makutu. Otiia, he nui tona whakahoatanga ki nga Pakeha katoa, a, nui atu tona hiahia kia piri nga whakaaro ki runga ki te kawanatanga o tenei whenua. Kua nui te kite o te kaituhituhi o tenei pukapuka i nga mahi o Taurua, a, e whakaaro ana ia ko nga tikanga katoa o tenei wahine rangatira i kitea e ia, i haere i runga i te pai. I te huihuinga nui i Patapata i Waiau mo te koura, ko nga korero o tenei kuia rangatira i waiho hei mea ahuareka mo te tokomaha; otira, kahore i pera te tika o te whakaaro o te tokomaha ki runga ki te kawanatanga me ta Taurua. Ko te...

He Hui whakanui i te Kīngi Māori, Ōhinemuri, 1895

Image
Here is a description of a hui welcoming Kīngi Mahuta to Ōhinemuri, Hauraki, 1895. TE HUI NUI KI Ohinemuri. He mea tangotango mai i etahi o nga korero o taua Huihuinga. KOIA-TENEI [No te 21 o ngara o Hune] Ka tae a Kiingi Mahuta Tawhiao, raua ko tona Teina ko te Wherowhero Tawhiao, me o raua Iwi mo Waikato: I tata pea ratou nga Iwi haere atu ki te 200 Waihoki ko Ngaiterangi kua tae ke atu ki Hauraki, i te 19 o nga ra. T tae hoki pea a Ngai- terangi ki tu 200. Otira ko Ngati Kahungunu kua tao ke atu ki Hauraki; Ara a Peni te Ua Mai- rangi, i haere mai ano ia he whai mai kia kite ia i taua Hui ka tu nei ki Hauraki. Kiingi Mahuta,   Marutuahu Ohinemuri; Hauraki, Hune 21, 1895. KIINGI MAHUTA TAWHIAO POTATAU TE WHERO- WHERO :—— Haere mai! haere mai!! haere mai!!! Haere mai e te Kiingi, o Aotearoa o te Waipounamu; e huaina nei ko Nui Tireni, me era atu motu i waho atu. "Haere mai e te Kiingi " Haere mai ki Hauraki, haere mai ki nga haerenga a to Matua a Kii...

Epiha, Ngāti Hako

Image
Te Korimako, Vol 0, No. 12, p.2 http://www.nzdl.org/gsdlmod?gg=full&e=d-00000-00---off-0niupepa--00-0----0-10-0---0---0direct-10---4-------0-1lpc--11-en-50---20-about-marutuahu--00-0-21-00-0-0-11-1-0utfZz-8-00-0-0-11-10-0utfZz-8-00&a=d&cl=search&d=25_0_12.14