Posts

Showing posts from November, 2018

The Fairies of Moehau

Image
Te Ao Hou, 1 June 1968

Official Return of Maoris who have surrendered, 1864

Image
NEW ZEALANDER, VOLUME XX, ISSUE 2147, 17 JUNE 1864

A letter from Wiremu Hoete of Ngāti Pāoa concerning confiscated lands

Image
PRESS, VOLUME VIII, ISSUE 849, 20 JULY 1865 See also: https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/NZSCSG18650729.2.6?page=7&query=pukorokoro

He uhunga mō Pōkai o Ngāti Pāoa

Image
JUBILEE: TE TIUPIRI, VOLUME 1, ISSUE 36, 6 SEPTEMBER 1898,p. 2

Tīwai Paraone, hei tumuaki mō ngā Kaiwhakawā

Image
Pānui Whakawā Whenua Māori, 1896, No. 4, p. 15

Hauraki, ko ngā tāngata o Hauraki i uru ki te riri o Waikato...

Image
Published in 1864 Te Waka Maori o Ahuriri, Volume 1, No.24, page 2

He raruraru

Image
Te Pīpīwharauroa, No.64, 1903, whārangi 10

He kupu nā Reihana Poto, kei Waimangō, Hauraki

Image
Te Korimako, Pukapuka 0, Nama 9, whārangi 5 (Nowema 13, 1882) http://www.nzdl.org/cgi-bin/library.cgi?e=d-00000-00---off-0niupepa--00-0----0-10-0---0---0direct-10---4-------0-1lpc--11-mi-50---20-about-waimango--00-0-1-00-0-0-11-1-0utfZz-8-00&cl=search&d=25_0_9.5&gg=full

He Pānui (atu i Whakatīwai) kia kore te waipiro

Image
Te Paki o Matariki, Nama 9, whārangi 8 (25 Hurae 1893) http://www.nzdl.org/cgi-bin/library.cgi?e=d-00000-00---off-0niupepa--00-0----0-10-0---0---0direct-10---4-------0-1lpc--11-mi-50---20-about-whakatiwai--00-0-1-00-0-0-11-1-0utfZz-8-00&cl=search&d=29__9.8&gg=full  See also here

Maraea Pūrewa Tohi, Ngāti Maru

Image
    Te Waka Maori o Niu Tireni, Pukapuka 12, Nama 19, wharangi 219

Te Matenga o Rawiri Te Ua o Ngati Whanaunga

Image
Ko Rawiri te Ua he rangatira no Ngatiwhanaunga tetahi kua mate. I mate ano hoki tenei ki Tauranga. He kai-whakawa ia no te Kawanatanga; e ki ana he tangata whakaaro rangatira. E kawea ana ki Poukorokoro tanu ai. Te Waka Maori o Ahuriri, Pukapuka 3, Nama 77, wharangi 3

He Pukapuka Whenua na Potiki Te Tiaka

Image
    Te Waka o te iwi, Pukapuka 1, Nama 2, 1857, wharangi 8 He Pukapuka Whenua na Potiki Te Tiaka, na Whanau Katoa a Potiki Ko to matou kainga, ko Omangawha ka mau i a matou, hei kainga pumau, ake, ake. Ki te mea ka poka tetahi tangata ki te ta- ngo utu mo to matou kainga i Moehau, mo Omangawha, ekore te whenua e riro; ka maumau-noa te moni ki te tuku kau mo to  matou whenua. Ekore e marere, ka mau tenei, hei kainga tuturu mo matou ko a ma- tou tamariki, ake, ake. Na Potiki Te Tiaka Na Te Korokoro Na te Whanau katoa a Potiki kei Omangawha e noho ana Akarana, Noema 1, 1857

Māori History of Coromandel, Kapa Pōtae of Ngāti Porou

Image
Here are links to a number of recordings of Kapa Pōtae of Ngāti Porou-ki-Harataunga discussing aspects of the history of the Coromandel. These recordings appear on the website of Ngā Taonga Sound and Vision where the following descriptions can be found: 1. Kapa Potae of Coromandel tells the Māori history of the Hauraki Gulf and how his people [Ngāti Porou] came from the East Coast. Told in Māori and then in English.  He then tells the history of Kennedy Bay - first in te reo Māori and then in English, including how it got its name https://www.ngataonga.org.nz/collections/catalogue/catalogue-item?record_id=234212 2. Kapa Potae of Coromandel tells the story of how Paikea left Hawaiiki and came to Hauraki, and the landmarks he named. He tells the story first in te reo Māori and then in English. https://www.ngataonga.org.nz/collections/catalogue/catalogue-item?record_id=234258 3. 00.00 - 07.15: Kapa Pōtae mentions Haare Te Arakuri and Pita Taurua as living at Ka

Te Matenga o Tanumeha Te Moananui

Image
KI TE ETITA O TE WANANGA E hoa tena koe. Mau e tuku atu enei korero ki te perehi kia kite o tatou hoa aroha, mo te matenga o to tatou hoa o Tanu Meha Te Moananui ki  Hauraki . He tangata whai mana ia ki ona iwi i  Hauraki ; i piri tonu ia ki te Pakeha, ki te hapai i te Ture, i te whakapono, hei pai mo te iwi. Ko  Hauraki  te moana. Ko Tana Meha Te Moananui te tangata, he rangatira nui ia i runga i ona iwi katoa, no ona tupuna mai ano, a tae noa ki a ia, he toa ona tupuna, tae noa ki ona matua. E taea ana nga wahi o te motu nei te haere, puta noa i Runga, i Raro, whiti noa ki tera motu.  Ko tona toa i hopu i te pai, i te atawhai, i te maunga-rongo, he tangata mohio ia ki te whakahaere i tona moana i  Hauraki . E hara i te mea ao tona kaumatuatanga nei i puta ai tona mohio- tanga, no tona tamarikitanga ano ka tahuri ia ki te peehi i nga pakanga whenua o Rautaki. Ahakoa tata te tangata ki te motu, ka pata tana kupu, ka ora. He penei ano nga putake e whawhai nei nga iwi o te motu n

He Waiata Aroha

Image
Toa Takitini, Issue 88, 1 December 1928, Page 95  (Supplement)

'Kua hoki ano ki te Maoritanga', 1904 (wife of Nikorima Poutōtara of Ngāti Maru)

Image
Pipiwharauroa, Issue 77, 1 July 1904, Page 5

He tangi mō te waka i paea, nā Te Ngahuru

Image
TOA TAKITINI , ISSUE 40, 1 DECEMBER 1924, SUPPLEMENT https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19241201.2.20.3?page=2&query=hauraki