Posts

Showing posts from December, 2018

Pōhutuhutu Te Harare, Ngāti Pāoa, Te Hoe-o-Tainui

Image
Waikato Independent, Volume XXXIV, Issue 3227, 1 November 1934

Matangirei, a giant adze

Image
New Zealand Herald, Volume LXII, Issue 19193, 5 December 1925

Two carved posts: 'Hurawhenua' and 'Te Auo Rangitaiki'

Image
Otago Witness, Issue 2630, 10 August 1904

The Mere Pounamu called 'Te Uira'

Image
Auckland Star, Volume LVIII, Issue 173, 25 July 1927

Heroism of Rangiura at Rangiriri, wife of Hori Ngākapa Te Whanaunga

Image
Lake Wakatip Mail, Volume II, Issue 71, 2 January 1864

Native Meeting

Image
Timaru Herald, Volume I, Issue 41, 18 March 1865

Death of Hori Ngākapa Te Whanaunga, of Ngāti Whanaunga

Image
New Zealand Herald, New Zealand Herald, Volume XLI, Issue 12493, 10 February 1904

Hauāuru Te Otatu, Ngāti Pāoa

Image
Karere o Poneke, 17 September 1857

He Ritenga Hoko Whenua

Image
Ko Te Karere o Nui Tireni, Vol 3, No. 12, p. 60

A Native Meeting in Coromandel

Image
Te Manuhiri Tuarangi and Maori Intelligencer, 1861, Vol 3, pp.5,6

Te Matenga o Te Karamu Kahukoti Ngauranga o Ngāti Pāoa

Image
Ko Aotearoa or The Maori Recorder, 1862, Vol 1, No. 2, pp. 25-26

Hori Pōkai Te Ruinga, Ngāti Pāoa

Image
Ko Aotearoa or The Maori Recorder, 1861, Vol 1, No. 1 pp. 16-20

He reta nā Ngāti Pāoa ki Te Kāwana (1844)

Image
Te Karere Maori, Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 2, 1 February 1844

Te Matenga o Te Kahukoti I

Image
MAORI MESSENGER : TE KARERE MAORI, VOLUME I, ISSUE 18, 16 DECEMBER 1861

'Te Haerenga a Rewi raua ko Te Waitere me to raua Pakeha', 1858

Image
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 1, 1 June 1858

Death of Tukumana Te Taniwha of Ngāti Whānaunga

Image
GISBORNE HERALD, VOLUME LXVIII, ISSUE 20521, 3 APRIL 1941 Auckland Star, Volume LXXII, Issue 76, 31 March 1941, Page 4 MAORI LEADER, TUKUMANA TE TANIWHA.  The death has occurred at his home at Waimango  of Tukumana Te Taniwha, head chief of the Ngati Whanaunga tribe, at the age of 82 years. He was a grandson of the famous chief, Te Te Horeta Te Taniwha. Tukumana Te Taniwha was one of the last surviving men versed in the ancient genealogy and history of his branch of the Hauraki Maoris. He always worked for the advancement of his people and was the Maori leader in the district. He was one of those instrumental in arranging the transporting of the great carved meeting house Hotunui to be deposited in trust for the Thames tribes in the Auckland War Memorial .Museum. Natives from all over the Waikato, Thames and Hauraki districts are gathering at Waimango for the tangi. 

Death of Kahukoti of Ngāti Pāoa

Image
MAORI MESSENGER : TE KARERE MAORI, VOLUME I, ISSUE 18, 16 DECEMBER 1861

'Death of Honi Nahe', 1894 (Hoani Nahe)

Image
WANGANUI CHRONICLE, VOLUME XXXVIII, ISSUE 11998, 23 MAY 1894

He Waiata Tangi mō Te Haupā o Ngāti Pāoa

Image
He tangi mo Te Haupa, na tona tuahine. Na te atua ranei koe, Na te whakahi, Na te aukume i koropatutia, I tangihia pea te tangi o Rikiriki, Na te rau o te iwi mei ona ahu ka rarua koe, Taku ate hoki ra, taku rata tu tahi, Taku whakamarumaru, taku whare ki tonu He taonga tuku mai i tawhiti Ki te mana o te hoa, ki kona e tane, Tawheta mai ai ko wai tohu ai? E hoea te moana, nga mate ki te tonga i waiho Tahi ra pea ka paku to toki, Ki te waka ka rangona e te iwi, Ma tama na Humu kia kumea mai, Te kauri i te wao, tere ana ki te tonga e. Ko Nga Moteatea, Me Nga Hakirara O Nga Maori, by George Grey, p. CV The Honorable Robert Stokes, 1853, Wellington  He Tangi mo Te Haupa, na tana Tuahine. KORIMAKO, ISSUE 29, 15 JULY 1884 See also: http://nzetc.victoria.ac.nz/tm/scholarly/tei-GreKong-c3-19.html

Ko te tau a Te Hōreta

Ko te tau a Te Horeta. E noho ana au, Te awa ki Kaipara-i, Mokai e Tupe Te Keri rawa ai, Kia tauara e, Kia maru iho ai, Ko to te whai atu, Ki te tau a te hoa-i, Kei tomo ki te whare, Kei hetia mai, No te aha te tapu, E whakaihia nei, Tera Poroa, Te rere i waho ra-i, Te u ki uta ra Kia whakahorahia-i, Taku mate i raro ra E tatari atu ana-i, Kei te tai whea e, Huri mai ai e-i, Ko waho na e te rau, Te tirohia mai na-i, Ka taka ko roto nei Me he au kume roa, Whakamau tahi atu Te Kapua o te rangi, Ka turuturu ano Aku rangi auraki, Ka hara mai ka huri Ki taku moenga ia. Ko Nga Moteatea, Me Nga Hakirara O Nga Maori, by George Grey, p.  The Honorable Robert Stokes, 1853, Wellington  NB: Kāore i te mōhiotia mehemea ko Te Hōreta Te Taniwha o Ngāti Whanaunga tēnei, nāna tēnei tau.

He Waiata nā Tokoahu ki a Tū-te-rangiānini, Ngāti Tamaterā

Tokoahu and Tūterangiānini were influential rangatira of Ngāti Tamaterā their descendants included Taraia Ngākuti and Tukukino Te Ahiātaewa, among others. This waiata was found in George Grey's Ko nga Moteatea me nga Hakirara o Nga Maori, published in 1853. It appears here unedited and I have added some explanatory notes below. HE WAIATA, TAUTITOTITO, NA TOKOAHU, KI A TU-TE-RANGI-A-NINI. E whiti e te ra e maene ki te kiri, Whakarongo ki roto ra e haruru, kei te horu tai, Kei kupu tararau hei maka mai nei, ki te maunga hakahaka; Tirohia e koe, ki Kaitarakihi, Ki Whakairi, ki Moehau; Ki te Arohauta, e tu mai nei te taea te rourou, I taoroa atu te maunga o te hau a uru, ka tairite tonu ki te moana. Ko Mana, ko Tukino e kiia mai nei e koe, E haere atu ana he papanga pounamu, E taea te kikini te poho o Pomare, o Maukiringutu, o Tupoho, O Te Rangikaheke o Te Apoapo, te puna i Rotorua, I whakaaroa atu, na Te Kowheto koe kia hoki mai te pito iti ki te

He Waiata Wawata mō Te Pukeroa o Ngāti Pāoa

HE WAIATA TAWHITO, HE WAIATA WAWATA MO TE ATAHUATANGA O TE PAI O TE PUKEROA RANGITIRA O NGATIPAOA. Kaore te whakama, kei te ahi toro, Au, e tahu ana, He wai tarata ra, me patu, kia kakara, Kia ingo mai ai, Ara ko te tau, te wani noa atu ra, Wai e rongo atu; He karere, tuku mai i kitea e au, He pai tangata tonu, Taku nei ano me huri ki te tua, I taku tinana, He rite te pehanga, ko Paratetaitonga, Kei te hukarere, He rakau maroro au, ka hapainga, Te riu ki Hauraki, Kei hori e te ngutu, kei tara e te rau, Mo aki kore, Te pai horahia mai a Te Pukeroa, Ka whakakapua nui, Na te hoa i uta, ki te makau tangata, I taku tinana, Ka hara mai tenei, hei matakitaki, Hei whakautanga rau, i. Ko Nga Moteatea, Me Nga Hakirara O Nga Maori, by George Grey, p. 202 The Honorable Robert Stokes, 1853, Wellington