Posts

Showing posts from March, 2023

'Descendants of Chiefs', Tukumana Te Taniwha of Ngāti Whanaunga, 1940

Image
New Zealand Herald, Volume LXXVII, Issue 23554, 15 January 1940, Page 6

'Important Native Meeting in the Thames District', 3 March 1865

Image
Otago Witness, Issue 694, 18 March 1865, Page 5

'Nga Tikanga e ora ai nga tamariki', 1873

Image
Te Waka Maori o Niu Tirani, Volume 9, No. 6: 44

'Tera nga tai e aki te rae o Mangauika ra', he tangi mō Hīhītaua

Image
Toa Takitini, Issue 93, 1 May 1929, Page 1004  (Supplement)

'Takoto ai to marino, horahia i waho na' he waiata

He Waiata Aroha. A song, composed by a person whose friend had been taken prisoner by Hongi Hika, at the River Thames, in 1823. Takotomai to marino, Horahia i waho na; Hei paki omanga Mo Waowaotupuni. Noku te wareware, Te wai rangi au, Te hukanga wai hoe, Nau, e Ahurei! Kai tonu ki te rae, Ki Kohirae; Marama te titiro, Te puia i Wakaari. Kei te ruru tonu mai, Ka wehe te marino! Hei kawe i a koe, Te pou o te kupenga. Na Taramainuku, Kowai au ka kite. Kurehu ai te titiro, Ki Moehau raia. Me kawe rawa ra, Hei hoko paura; Ki tawiti riro ra, Ki te ketunga rimu. Smooth is the sea, Spread out in open space; Fair and clear For Waowaotupuni to run. The forgetfulness is mine, That I do not follow, In the splash of the oar, Of thee, O Ahurei! With the eye to the point, Even to Kohirae; From whence can be seen The steam on Wakaari. How fine and how calm, How smooth and how fair! To carry you, To the post of the net. Of Taramainuku, A stranger to me. The sight has become dim, By looking at Moehau

'Kāore taku raru e titoa mai nei', he waiata utu nā Ngāti Maru

WAIATA UTU A NGA-TI-MARU. Ka mutu tena ka whakahokia atu e to Nga-ti-maru e Toko-ahu, ko tana waiata tenei. Ko Toko-ahu, i noho i te Popa [Pupa] i Wai-hou, ko Toka-tapu i noho i Whare-kawa:— Kaore taku raru, E titoa mai nei; Riro te whakaaro, Ki nga hau o te tonga. Ripoa mai nei He ripo Hau-auru; He aha koia koe, Te whakaaro ai, To whaea ra, I waihotia nei, Hei tainga iho Mo enei waka; Tikina pakia Te poho o te Aroha, Te ara ra e, I haere atu ai Kahu-topa-rangi He kuri wao, Umu tamaoa, He karo patu pea, Taku whakaaro Na te Hiko anake; Nana i tiritiri [whiuwhiu] Nga kai o te rua; Te tuatahitanga, Na matou hoki, Na Pakirikiri; Nana i tiki atu, Kotia ko te hope Ka noa kei muri, Te mea i te wai; Ka whiua kei uta, Pau te ki atu “Kaore i uru mai” Na kei tawhiti, Te puna i Rangi-riri, Ka rato te haere A te Manu na runga, Kapohia pea i te awe Kotuku Na ka tuku atu Te maunga hukarere. Nowai te tupuna I haere o kore? Kei whea ianei Nga ringa pitau, Te puku i pahu I te mura o te ahi. Kei whea te

'Aue, aue, he aha te hara e te iwi?', he waiata nā Tokatapu o Ngāti Paoa

This waiata was composed in response to a waiata by Tokoahu of Ngāti Maru. See here . Aue, aue, he aha ra te hara e te iwi, I houa mai ai. No waho nga hara, No Piri-pekapeka Na Koi-kihi ra I koropatutia, Ki te koropatu taniwha, I tiu atu ra hoki Ko te manu na Rua-ki-te-tonga e; Mo aku hakari e maha, Mo te Puka-tea; Mo Takahi-paru. Koe hau kotiri Ora tonu, He tupuna wareware, I haere hau kore. Na waho ano, ko Te Rawhiti horo, Na te Rupe ano I tamaoa atu Ki te waka hakari; E kiia mai na, Ko te Rahi-a-ti-puhi; Me homai marire I oku manaaki, Me Wai-kato hoki; Ka pau te tanutanu Ki Rua-oneone. Maru-tuahu ra Ka inu i te wai roke Me whakawi atu Ki te wai weruweru, Ma nga tamariki; I ou hinga noa, I ou mate noa, Ka patua nohotia, Ka kawea tou matua, Ki te aroaro o te Wera Kia tirohia mai te tamaiti; He tamaiti raru, Ka kai ewe, Ka kai raru, Ka kai hokowhitu, Ko te Tamu-roto ma. No muri nga pu Ka hua mai. He aha kei Manaia? He o no Raro-kena. He aha kei Tiko-uma? He o no Whare-kawa. Me Moe-hau

'Kauwhautia mai te kauwhau o te riri', nā Tokoahu o Ngāti Maru

A response by Tokoahu of Ngāti Maru to a waiata by Te Popo of Ngāti Tamaterā. See here . Kauwhautia mai te kauwhau o te riri [kino], I tupu (pu) ai te riri, I tupu (mau) ai te pakanga, I hirihiria ai te niho o Takurua, Ka rato tahi ano I (ki) te papa teretere Ki Wai-kawau, Ki Puke tehe ra ia, Ka rere ki Tauranga; I a nei e te iwi Kia mau te pupuri, I te iti oneone, I kiia iho ai. E (no) muri e tama Kia ata whakaputa; Whakaputa o reo ki Te kauwhau o te riri; Ki te korero o te pai, Kia hapainga koe E te mano e takoto. Nei koa taua Te kiia mai nei He kainga mahue; E mahue ana Wai-au Mo Whare-kawa-nui E mahue ana Tiko-uma Mo Pakihi, mo Kohukohu-nui. Ka rato i te kino. Oroia mai e koe, I te tai marangai, Kia motiti Kia motata; E kore e ngaro, Ko te manu Na runga, e Horo i te moana. Herea mai e koe I a Puhi-taniwha-rau Hei huna kia ngaro; Nowhea e ngaro, He takere waka nui, Ko te potiki toa Na Maru-tuahu; I pepehatia ai, “Ko Te-ngako-ringa-kino” E hara i a nei I te Whau tu ake, He riri pupu

'Taku tamaiti poti e', he waiata nā Te Popo o Ngāti Tamaterā

'...he whawhai waiata tenei na Nga-ti-tama-te-ra te tuatahi, ara na Te-popo...' Taku tamaiti poti e; Hohoro te korikori, Kia utaina koe Ki te ihu o te waka, Hei kawe i a taua Nga tai papaki rua. Waho o Kauere; Kia whakarongo koe Te papa o te pu, Kei o tupuna, Kei o matua; E kore e hoki mai Kia taua na i. E ninihi kau ana, Nga tai o te uru, Ka mahue Wai-au; Ka mahue Tiko-uma; Ka mahue Manaia; Ka rere ki Hau-raki. Kei whea hoki ra O korero nui e Tu-a-whio, Kei tarawhete (taraweti) koe, Ka kiia atu koe, “Numinumi kau hoki E Ware i au ki te ara Kohuru,” na te Tahiwi Ra nga he i whiua, Ki waho ra. Na Hongi-hika ra Nga he i Wai-hi i Te Whare, ko te Ahu-mua Ma takoto tonu atu na, Ko Rama-roa ma, waiho I Manaia, ka mahue Ko te papa e. Na Houhou ra Te-wiwini-o-te-rangi, Na ratou ko Rangi-tawhi-ao, I whiua ki te Tonga, Me ko Piri-pekapeka, Ka rato i te kino e. Ki rawa mai Tawa, Ka tehe i tana ure; Kiia atu e koe Ka tehe i te niho O Takurua, kii rawa Mai ia, “Tenei te wheua” Kiia atu e k

'E noho ana i te tōku whanga', he ngeri mō te kai kore

According to Māori Oral Tradition: He Kōrero nō te Ao Tawhito  by Jane McRae (Auckland University Press, 2017), p.190, this ngeri was composed by the wife of Tarāia Ngākuti of Ngāti Tamaterā for a visit by Taharoku of Ngāti Paoa. E noho ana, i toku whanga, Ka whakamau ki waho ra; Panga reo mai, no Taharoku, Peka mai ki konei; E kore koe e karangatia, Kei kite, i te kai kore o te kainga; Kei ki koe, noku te kaiponu; No te kai ano, te kore noa. Te whai au, te tira haere No Te Tatara, ki Mokoia, Te whare kura i a Kahawai; Kei ruarua, e te ngakau, ki a Taraia. See also here: https://nzetc.victoria.ac.nz/tm/scholarly/tei-GreKong-c1-108.html

'E titi te kohiti', he waiata

This waiata appears in  He Toa Takitini  where it is explained that this is a ‘waiata aroha’ used particularly by women missing their husbands. Apirana Ngata explains: Ko te korero no te takiwa ki Hauraki tenei waiata; engari kua huri i te motu, a kua waiho hei waiata ma nga wahine e whakamomori, ana ki a ratau whaiaipo. Ina hoki ka hiahia a Terina Turupa, tamahine a Mohi Turei, he minita kaumatua no Ngati-Porou, ki a Paora Haenga Te Whakatihi (tetahi o nga upoko rangatira o Ngati-Porou) hei tane mana, a kaore i whakaaetia, ka waiatatia e ia hei tangi mana, i a ia e whakamomori ana. For information see here. Here is the text of this waiata: E titi te kohiti  Tiahoaho ana i te uru rakau!  Kaua, e whae, e aurakina mai,  Kei whea te makau i koroa i te po?  Koia taku haere, Me kau tu atu te awa ki Kaputoke. Ko te matao ra, e tope i raro ra  He wini tukunga mai non ra, e te hoa.  Katahi te ngakau ka ata rangona iho  Motumotu rikiriki te tau o taku ate Ki te tau ra, e,  nana nei au I turaki

'Kaore te aroha, e komingomingo nei', he waiata

KO TE TANGI TENEI, A NGA TAMARIKI TOKORUA, I TE ARAHANGA AI, I A RAUA, KIA PATUA, E TE TAMA, A HONGI-HIKA, I TE PA O PAHIRUA, I TE TOTARA, KEI HAURAKI. Kaore te aroha! e komingomingo nei, Te hoki noa atu, i tarawahi awa, He kore tohunga mana, hei wehe ki te wai, Kia hemo ake ai, te aroha i a au. Tenei ka tope mai, te uhi a Mataora, He kore no Tukirau, kihai ra i waiho, Hei whakawehi e-i, mo te hanga i raro nei. Noku, nga turituri pawera rawa, au, Taku turanga ake, i te hihi o te whare, E rumaki tonu ana, he wai kei aku kamo. See Ko nga moteatea me nga hakirara o nga Maori , by George Grey, Robert Stokes, Wellington 1853, p. 38

'Hotonui: Stored in a Shed. Awaiting the Museum. Some More History' 1925 Hotunui Meeting House

Image
Thames Star, Volume LVII, Issue 16512, 12 June 1925, Page 5